Ovaj rad bazira se na interpretaciji Timofeja Dokšicera „Koncerta za
trubu i orkestar” Aleksandre Pahmutove. Istraživanje podrazumijeva sagledavanje
specifičnosti solističke dionice, sa osvrtom na tehničku problematiku i
funkciju u cjelini. Pored izraženih tehničko-izvođačkih zahtjeva, koje su
preduslov za uspješnu interpretaciju, često složene orkestarske dionice čine
ovakva djela izazovnim za izvođenje.
Prije pristupa takvoj analizi bilo je nužno upoznati se sa životom i
stvaralačkim opusom kompozitorke Aleksandre Pahmutove. Potom slijedi dio rada
koji je baziran na život i rad Timofeja Dokšicera, najistaknutijeg soliste 20.
vijeka, čija je karijera ostavila neizbrisiv trag na polju trubačkog opusa. Za proces
ovog istraživanja bilo je potrebno uzeti u obzir više koncerata koji su nastali u
Rusiji u tom periodu, karakteristike, različitosti i uticaji na njihovo
profilisanje.
„Koncert za trubu i orkestar” Aleksandre Pahmutove ima važnu ulogu u
obrazovanju trubača. On zahtijeva širok opseg, stabilnu intonaciju, poznavanje
karaktera i pristup stilskim odlikama perioda u kome je djelo nastalo.
Ovakav vid interpretacije i ideja samog koncerta uvijek imaju zapaženu ulogu među
slušaocima, prvenstveno zato što se temelje na raskošu dinamike i melodije.
Tema master rada bazira se na tehničkoj problematici, stilskoj i
interpretativnoj analizi, pri čemu će se podvući paralela između individualističkog i
normativnog stila. Bavi se istraživanjem razlika između izvođenja u prvoj polovini 20.
vijeka i interpretacija koncerta s akcentom na kadenci u prvom stavu, koje se danas izvode
prema normama na audicijama za orkestar. „Koncert za trubu i orkestar u es-duru”
specifičan je po tome što trubačima daje uvid u sve njihove nedostatke i upravo zbog toga
uvršten je na obavezni repertoar svakog trubača.
Da bi se sagledala kompletna analiza koncerta bilo je važno osvrnuti se na istorijat
njegovog nastanka u klasičnoj eri, kao i na upoznavanje sa pretečom moderne trube, odnosno
trube sa klapnama, koja će otvoriti put hromatici instrumenta, što je dalje rezultiralo
nastanku Hajdnovog koncerta.
Neophodno je bilo upoznati se sa životom i stvaralaštvom Jozefa Hajdna, jer je ostavio
neizbrisiv trag ne samo u trubačkom opusu nego i u kompletnoj muzičkoj zaostavštini
koja je postala temelj klasične muzike.
„Koncert za trubu i orkestar u es-duru” uvijek će imati pažnju publike u koncertnim
salama, koji će kroz buduće vijekove biti rado slušan.
U ovom radu analizira se nova strategija obuzdavanja koju SAD primjenjuju kako bi nanijele strateški poraz Rusiji u Evroaziji. Uporište strategije obuzdavanja svakako su radovi klasika anglo-američke geopolitičke škole.
S. Čvoro, M. Čvoro, D. Aleksić, M. Malinović, Prva nagrada na 33. Međunarodnom salonu urbanizma u kategoriji Studentski radovi Arhitektonska reinterpretacija starog utvrđenja i rudarskog naselja Brskovo, 2024. Mentori: prof. dr Saša Čvoro, prof. dr Malina Čvoro, prof. dr Dubravko Aleksić, prof. dr Miroslav Malinović. Studenti: Željana Popović, Mirko Majstorović, Julija Kandić, Rasto Sinadinović, Marijana Makarić,, 33. Međunarodni salon urbanizma, Udruženja urbanista Srbije, Bijeljina, 2024.
Galina-Marija Mičič, Vliяnie Centra rossiйskih issledovaniй Universiteta v Banя-Luke na prodviženie russkogo яzыka i kulьturы v Respublike Serbskoй, Pervый naučno-metodičeskiй Forum prepodavateleй russkogo яzыka i literaturы Respubliki Serbskoй, TGPU im. Lьva Tolstogo, Tula, Rossiя, Яahorina, 2024.
