<?xml version="1.0" encoding="UTF-8" standalone="yes"?>
<OAI-PMH xmlns="http://www.openarchives.org/OAI/2.0/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.openarchives.org/OAI/2.0/ http://www.openarchives.org/OAI/2.0/OAI-PMH.xsd">
  <responseDate>2026-04-25T04:06:00Z</responseDate>
  <request identifier="oai:pub.unibl.org:62158" metadataPrefix="oai_dc" verb="GetRecord">https://www.pub.unibl.org/oai</request>
  <GetRecord>
    <record>
      <header>
        <identifier>oai:pub.unibl.org:62158</identifier>
        <datestamp>2024-06-13T13:25:28Z</datestamp>
      </header>
      <metadata>
        <oai_dc:dc xmlns:oai_dc="http://www.openarchives.org/OAI/2.0/oai_dc/" xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.openarchives.org/OAI/2.0/oai_dc/ http://www.openarchives.org/OAI/2.0/oai_dc.xsd">
          <dc:title>Priroda i obim nadležnosti Evropske unije</dc:title>
          <dc:creator xsi:type="dcterms:URI" title="Sara Dojčinović">/unibl/author/Sara Dojčinović</dc:creator>
          <dc:subject>pravo Evropske unije, podjela nadležnosti, evropske integracije, implicitne nadležnosti, ERTA, Sud pravde Evropske unije, Lisabonski sporazum, prenos nadležnosti, Republika Srpska.</dc:subject>
          <dc:description>Organizaciona šema nadležnosti EU je veoma razgranata i kompleksna. Iako je većina aktera saglasna da treba da postoje određena ograničenja nadležnosti
kojima raspolaže Evropska unija, ne postoji jasan stav i konsenzus gdje su trenutno ta ograničenja, gdje bi trebalo da budu i u kojoj formi treba da se očituju. Podjela i razgraničenje nadležnosti između Evropske unije i država članica (vertikalna
podjela ili vertikalni prenos) je ključno pitanje od koga zavisi djelovanje i njihovi međusobni odnosi. Važnost vertikalne raspodjele nadležnosti u Evropskoj uniji je u tome što određuje na kom nivou vlasti će se odlučivati, tj. da li neko pitanje treba
da bude regulisano na centralnom, EU nivou, ili na nivou država članica.
Osim u pravnom smislu, podjela nadležnosti ima i ekonomski značaj. Sa stanovišta interesa pojedinaca, efikasnija podjela nadležnosti, omogućava državama
članicama i Evropskoj uniji efikasnije pružanje što kvalitetnijih javnih usluga
građanima uz manju potrošnju državnih resursa, što u konačnici doprinosi boljoj ravnoteži i sprečavanju zloupotrebe ovlašćenja.
Jedan od glavnih ciljeva Lisabonskog sporazuma bio je da podjelu nadležnosti učini transparentnijom, koherentnijom i efikasnijom u kontrolisanju evropskih
integracija, posebno u određenim osjetljivim oblastima politike. U suštini, na ovaj način trebalo je da se riješi pitanje tzv. „potkradanja nadležnosti“, u slučajevima kad EU na prećutan i prikriveni način proširuje svoju nadležnost u pojedinim
nejasno definisanim oblastima, uključujući i oblasti koje bi trebale biti u isključivoj nadležnosti država članica.</dc:description>
          <dc:date>2024-03-06T12:11:11.944Z</dc:date>
          <dc:type>text</dc:type>
          <dc:type xsi:type="dcterms:URI" title="Master thesis">info:eu-repo/semantics/masterThesis</dc:type>
          <dc:identifier>oai:fedora.unibl.org:o:3097</dc:identifier>
          <dc:rights>All rights reserved</dc:rights>
          <dc:identifier xsi:type="dcterms:URI">https://www.pub.unibl.org/s/cir/item/62158</dc:identifier>
        </oai_dc:dc>
      </metadata>
    </record>
  </GetRecord>
</OAI-PMH>